Naše oči imaju "mrtvi kut" – Što to znači i zašto ga ne vidiš?
Znaš li da tvoje oči imaju "mrtvi kut" u kojem ne možeš registrirati svjetlost? Možda zvuči zastrašujuće, ali ne brini, to je potpuno prirodna pojava i dio načina na koji su oči građene.
Sadržaj:
Što je slijepa točka - pjega?
Slijepa točka, poznata i kao slijepa pjega, mali je dio tvog vidnog polja u kojem oči ne mogu primijetiti svjetlost.
To se događa jer se na tom mjestu na stražnjoj strani mrežnice nalazi izlaz optičkog živca.
Na tom specifičnom dijelu mrežnice ne postoje stanice osjetljive na svjetlost, što uzrokuje "slijepu točku".
Zašto ne primjećuješ mrtvi kut (slijepu pjegu)?
Možda se pitaš kako je mogućene primjetiti slijepu pjegu, iako ona postoji u svakom od tvojih očiju. Odgovor se krije u nevjerojatnoj moći tvog mozga:
- Preklapanje vidnog polja
Budući da imaš dva oka, njihova se vidna polja preklapaju i nadopunjuju. - Popunjavanje praznina
Čak i kada koristiš samo jedno oko, tvoj mozak popunjava prazninu informacijama iz okolnih dijelova slike. - Stalna obrada podataka
Mozak neprestano analizira vizualne informacije i stvara potpunu sliku svijeta, bez obzira na to što mali dio podataka nedostaje.
Kako testirati svoj mrtvi kut?
- Sjedni za svoje računalo s nosom okrenutim između križića i crnog kruga.
- Pokrij svoje LIJEVO oko i gledaj u križ DESNIM okom.
- Sada se POLAKO pomiči prema ekranu računala dok i dalje DESNIM okom gledaš u križ.
- Negdje od 25 do 35 cm od ekrana računala crni krug će nestati, a područje gdje je bio crni krug postati će potpuno bijelo i tu je tvoja SLIJEPA TOČKA.
- Ako se približiš ili udaljiš od ekrana, krug će se ponovno pojaviti.
Kako slijepa pjega utječe na tvoj svakodnevni život?
Iako je "mrtvi kut" zanimljiva fiziološka pojava, on nema značajan utjecaj na tvoju svakodnevicu jer ga mozak automatski nadoknađuje.
No, postoje situacije u kojima je važno biti svjestan ovog fenomena, primjerice:
- Tijekom vožnje automobila, kada kutovi vozila mogu sakriti objekte u tvojim "slijepim točkama".
- Prilikom korištenja optičkih uređaja, poput dalekozora ili mikroskopa, gdje jedno oko dominira vidom.
Ne vidimo stvarnost, nego refleksije svjetlosti
Još jedna fascinantna činjenica o vidu je da ne vidimo stvarne objekte, već svjetlost koju ti objekti reflektiraju.
Kada svjetlost padne na predmet, on reflektira određene valne duljine svjetlosti, dok ostale apsorbira.
Oči bilježe reflektirane zrake svjetlosti i prenose ih kao električne signale do mozga.
Mozak interpretira te signale i stvara sliku onoga što vidimo. Zato boje koje doživljavaš ovise o valnim duljinama svjetlosti koje dolaze do tvojih očiju.
Primjerice, lišće drveća ti izgleda zeleno jer reflektira zelenu svjetlost, dok ostale valne duljine apsorbira.
Slijepa pjega ("mrtvi kut") u tvom vidnom polju podsjeća na složenost i ljepotu ljudskog tijela, dok zbog fenomena refleksije svjetlosti vidimo "stvarnost".
Iako vidni sustav nije savršen, njegova sposobnost prilagodbe i nadoknade čini ga izuzetno moćnim.
Svijet koji vidiš rezultat je fascinantne suradnje svjetlosti, biologije i mozga!
